|
AlatiDrugi jezici
|
ZvijezdaZvijezda je nebesko tijelo koji se sastoji od velike količine plina, većinom vodika. Zvijezda isijava svjetlost i toplinu koji nastaju u termonuklearnim reakcijama u središtu zvijezde.
[uredi] Formacija i evolucijaStabilnost zvijezde ovisi o dvije međusobno suprotstavljene sile:
Ako prevlada sila gravitacije, materijal zvijezde se sažima, pa nastaju zvijezde u kojima je materija sabijena do vrlo visokih gustoća (neutronske zvijezde, bijeli patuljci), a ako je masa zvijezde veća od određene kritične granice ili Chandrasekarova granica dolazi do beskonačnog sažimanja u fizikalni singularitet iz kojeg više ne može pobjeći čak ni svjetlost - crna rupa. Ako nadvlada prva tendencija, zvijezda može eksplodirati u silovitoj eksploziji i tako nastaje nova ili supernova. Odnos sjaja i veličine zvijezde prikazuje se Hertzsprung-Russelovim dijagramom. Prosječna galaksija sadrži oko stotinu milijardi zvijezda. [uredi] KlasifikacijaPostoje razne klasifikacije za zvijezde, ali najpopularnija klasifikacija je ona koja je izmislila Annie Jump Cannon. Kod ove klasifikacije zvijezde se svrstavaju po sjajnosti i veličini tako da svaka klasa zvijezde dobiva obilježavajuće slovo: O,B,A,F,G,K,M poslije čega slijedi jednoznamenasti broj od 1 do 9 koja obilježava potkategoriju sjajnosti i veličine. Tako na primjer. Slovo O označava veliku sjajnu zvijezdu, dok na samom kraju slovo M su zvijezde koje su na pragu veličine dovoljne za pokretanje nuklearne fuzije. U ovoj klasifikaciji naše Sunce pripada zvijezdama G2 klase. [uredi] ImenovanjeRadi lakšeg snalaženja na nebu i njihova pronalaženja, zvijezde su grupirane u zviježđa. [uredi] Zvijezde i mitologija[uredi] Nuklearna fuzija i reaktivni lanci[uredi] Proton-proton reaktivni lanac u zvijezdi
Sažeto:
[uredi] Ciklus ugljik-dušik-kisik[uredi] Trostruki Alfa proces ili pretvaranje helija u ugljik
Sažeto:
[uredi] Vanjske poveznice
|