Portal:Biologija

uredi  

Izdvojeni članak

Konji (Equidae) su porodica sisavaca iz reda neparnoprstaša, u kojoj se danas nalazi samo jedan živući rod, Equus. U ovu porodicu pripadaju životinje, koje se obično nazivaju konjima, magarcima i zebrama. Razgraničenje pojedinih vrsta je još i danas sporno. Domaći konj i domaći magarac, domesticirani oblici divljih konja odnosno afričkih divljih magaraca, i danas imaju važnu ulogu kao jaće i tegleće životinje i rasprostranjeni su cijelim svijetom.

Konji su općenito krupne životinje s relativno velikom glavom i dugim ekstremitetima. Veličina i težina variraju; dužina od glave do repa je između 200 i 300 cm, rep je od 30 do 60 cm, a visina u ramenima im je od 100 do 160 cm. Krzno im je gusto i najčešće kratko, a većina vrsta imaju na vratu, tjemenu i repu duže ili čak duge dlake (vidi grivu). Boja krzna većine vrsta s gornje strane je siva ili smeđa, a s donje bjelkasto-siva. Kod više vrsta se mogu pojaviti pruge na ramenima i nogama, a sve tri vrste zebri poznate su upravo po svom upadljivom cno-bijelo prugastom krznu...

...Dalje / Vidi arhiv

uredi  

Znameniti biolog

Matija Botteri (Hvar, 7. srpnja 1808. - Orizaba, Meksiko 7. srpnja 1877.) bio je samouki hvarski prirodoslovac, ornitolog i sakupljač.

Botteri je rođen na otoku Hvaru, istražio je brojna kopnena i morska područja Hvara i srednjodalmatinskih otoka. Godine 1854. otputovao je u Meksiko u svrhu prikupljanja biljnih vrsta za Kraljevsko Hortikulturalno Društvo. Smjestio se u Orizabi, gdje je kao profesor na sveučilištu predavao jezike i prirodopis. Botterijev vrabac vrsta je koju je otkrio 1857., pa je po njemu dobila naziv. Sakupio je znatan dio materijala za Visijanijevo djelo Flora dalmatica, a njegov rukopis četiriju kataloga flore i faune skraćeno je objavio Spiridon Brusina. Djelovi njegova herbara čuvaju se u Botaničkom zavodu Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu.

...Dalje / Ostali biolozi / Vidi arhiv

uredi  

Trenutačne aktivnosti

• Prijevod i wikipedizacija gotovih članaka iz citologije i biokemije
• Organski sustavi (vidi Anatomija čovjeka)
• Sistematika flore
• Sistematika faune pomoću taksokvira i kategorija:

Životinje (Animalia)
   |--Svitkovci (Chordata)
     |--Ribe (Pisces)
     |--Gmazovi (Reptilia)
     |--Ptice (Aves)
     |--Sisavci (Mammalia)
          |--Kitovi (Cetacea)
          |--Primati (Primates)
          |--Zvijeri (Carnivora)
              |--Mačke (Felidae)
              |--Psi (Canidae)

Najviše su dobrodošli novi projekti i članci o različitim beskralježnjacima i mikroorganizmima, anatomskim sastavnicama, fiziološkim procesima, ekološkim i evolucijskim posebnostima, kao i biografije biologa !

uredi  

Na ostalim projektima

Zajednički poslužitelj Multimedijalno skladište

Wikivrste Popis vrsta

uredi  

  Aktualno

• 21. svibnja 2008. - Znanstvenici prof. dr. Ivan Đikić i prof. Koraljka Husak s Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Frankfurtu otkrili su novu bjelančevinu koja ima važnu ulogu u razvoju tumora i bolesti živčanog sustava.

• 21. svibnja 2008. Znanstvenici prof. dr. Ivan Đikić i prof. Koraljka Husak s Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Frankfurtu otkrili su novu bjelančevinu koja ima važnu ulogu u razvoju tumora i bolesti živčanog sustava.

• 14. travnja 2008. U planinskim predjelima na zapadu Švedske otkriveno je stablo smreke staro oko 8.000 godina, što ga čini najstarijim poznatim živim bićem na svijetu.

• 13. ožujka 2008. Hrvatski znanstveni tim predvođen Miroslavom Radmanom otkrio je seksualni život bakterija, o čemu je objavljen članak u najprestižnijem svjetskom znanstvenom časopisu Science.

uredi  

Izabrana slika

Ugriz sibirskog tigra

uredi  

Biokategorije

Drvo kategorije biologija: