|
|
Perzijski jezik
|
|
Ovaj članak ili odjeljak nije wikipediziran.
Tekst članka treba preurediti u wikitekst. Potom uklonite ovaj predložak. |
Zemlje u kojima se govori perzijski jezik. Zeleno su obilježene države u kojima je ovaj jezik služben, a narančasto područja u kojima tim jezikom govore manjine i nije služben.
Perzijski (farsi/parsi) je službeni jezik Irana. Pripada porodici indo-europskih jezika, i to u satem-jezike.
Povijest skupine iranskih jezika započinje još u sedmom stoljeću prije Krista. Perzijski je najznačajniji u skupini iranskih jezika i jedini za koga je, na osnovu pismenih spomenika, dokazano da je postojao kao stari, jezik srednjeg doba i suvremeni jezik.
Kao indo-europski jezik, perzijski ima određenih sličnosti s ostalim jezicima iz indo-europske porodice, a naročito sa engleskim i francuskim. Sa francuskim ga vezuje način naglašavanja, posebno kod posljednjeg sloga, a sa engleskim nejasno izgovaranje samoglasnika, kao i određeni drugi elementi.
Perzijski jezik je u svom razvoju imao tri glavna razdoblja:
Novi perzijski jezik datira od momenta prihvaćanja arapske abecede oko 650. godine n.e., kada je, u vrijeme otpočinjanja islamskog utjecaja, poprimio veliki broj arapskih riječi, prerastajući u jedan izvanredno bogat jezik. Perzijski jezik je pretrpio tako male promjene u toku čitavog zadnjeg tisućljeća, da obrazovani Iranac može čitati rukopise sačinjene stoljećima unazad bez posebnih teškoća.
-ati, -anti, pehlevijski glagolski korijeni biti, perz. budan – konjugacija:
književni govorni
sam, jesam perz. hastam hasam
si, jesi perz. hasti hasi
je perz. hast ili ast -e
smo, jesmo perz. hastim hasim
ste, jeste perz. hastid hasid
su, jesu perz. hastand hasand
- dati, perz. dadan, prezentska osnova: deh < srednjoperz. prezentska osnova dad < staroperz. prezentska osnova data-, imenica: dade
- derati, perz. daridan, prezentska osnova: dar
- čamiti, perz. čamidan, prezentska osnova: čam
- goriti, perz. goridan ili gor gereftan, prezentska osnova: gor, imenica gorre
- htjeti, perz. hāstan – konjugacija:
hoć(u) perz. xāh(am)
hoć(eš) perz. xāh(i)
hoć(e) perz. xāh(ad)
hoć(emo) perz. xāh(im)
hoć(ete) perz. xāh(id)
hoć(e) perz. xāh(and)
- kušati, pokušati, perz. kušidan, prezentska osnova: kuš
- lajati, staroperz. lāidan, prezentska osnova: lāj
- lizati, perz. lisidan, prezentska osnova: lis
- napisati, pisati, perz. neveštan ili nebeštan, prezentska osnova: nevis < pehlevijski perz. ni-pis < staroperz. ni-piš prefiks: ni + korijen: pais
- njušiti, novoperz. njušidan, prezentska osnova: njuš < perz. prezentska osnova: niyōš- < pehlevijski staroperz. prezentska osnova: niγōš < staroperz. prezentska osnova: nigauš
- peći, staroperz. pazidan, prezentska osnova: paz, < pehlevijski perz. glagolski korijen pačati-
- pohati, perz. pohtan (pazidan), prezentska osnova: paz, < pehlevijski perz. glagolski korijen pačati-
- živjeti, perz. zistan, prezentska osnova: zi < srednjoperz. Ziwistan prezentska osnova: ziw < staroperz. Žiwistan, prezentska osnova: živ
- adrija, perz. daryā : more < srednjoperz. drayab < staroperz. drayah
- Bog , staroperz. bağ < sanskrit bağ
- ban, avestijski pāna < perz. bān: sufiks koji znači čuvar
- brat, perz. baradar < srednjoperz. brad(ar) < staroperz. bratar
- čuča, perz. đuđe
- jesen, perz. hazān
- kolač, perz. koluče (vrsta kolača)
- kuća, perz. kuče (kujče): malo naselje, staroperz. kuša, kušan
- govedar, perz. gāvdār (gāv: govedo, krava + dār: prezentska osnova od infinitiva daštan «imati, držati»)
- mater, perz. i srednjoperz. mādar < staroperz. matar
- miš, perz. muš
- mozak, perz. magz < srednjoperzijski mazg < staroperzijski mazga-
- nov, perz. nov < srednjoperz. nōg < staroperz. nava-
- obrva, perz. abru (u množini: abrovān)
- pazuh, perz. bazu (nadlaktica)
- pusa, perz. bus, buse
- stan, perz. –stān (sufiks za mjesto): obitavalište, mjesto, npr. Armanestān: zemlja Armena (Armenija), Ozbakestān: zemlja Uzbeka (Uzbekistan)
- uši, perz. guš < srednjoperz. goš < staroperz. Guša
- vjetar, perz. bād < srednjoperz. vāt < staroperz. vāta
- žena, perz. i srednjoperz. zan < staroperz. žan
- zima, perz. zemestān: zem + sufiks za mjesto, lokaciju stān < sanskrit hima: snijeg, hladnoća (himalaya: stan snijega, tamo gdje snijeg obitava)
- dvjesto, perz. dvist, devist
- jedan, perz. (jek)dāne (književni), jedāne ili jedune (govorni) : jedan, komad nečega
hrvatski perzijski [[sanskrt]] avestijski
jedan, jek < eka < aeva
dva, do < dva < dva
tri, se < tri < thri
četiri, čahar < čatvar < čathwar
pet, panđ < panča < panča
šest, šeš < šaš < xšvaš
sedam, haft < sapta < hapta
osam, hašt < ašta < ašta
devet, noh < nava < nava
deset, dah < dasa < dasa
[uredi] Prijedlozi
- iz (od), perz. az
- do, perz. tā
[uredi] Pridjevi
- tanak, perz. tang
- više, perz. biš
- znan, perz. šenās < avestijski žnatar
- baština, perz. bāstān
- -ar, perz. kar ili gar: sufiks za zanimanje, kao u imenicama govedar, limar, itd. ili u perzijskom gāvdār lahimkār ili lahimgar itd.
[uredi] Upitne zamjenice
- ča (što), perz. če ili či npr. ča je? perz. (govorni) či-je?
- ko (tko), perz. ki npr. ko (tko) je? perz. (govorni) ki-je?
[uredi] Upitni prilog
[uredi] Mjesni prilozi
- ondje, perz. ānđā (onđā) ili āndjā (ondjā)
- ovdje, staroperz. avadā: ovdje
[uredi] Perzijska abeceda
 Detaljniji članak o ovoj temi: Perzijska abeceda
Abeceda perzijskog jezika ima 32 znaka i još 3 posebna znaka koja to zapravno i nisu, nego su različiti pravopisni oblici za slova, i u slučaju lām alefa, ligatura.
[uredi] Literatura
- Natel Khanlari, P., «Povijest perzijskog jezika I, II i III», Nashr-e Nou, Tehran, Iran, 1986.
- Dustkhah, J. «Avesta», Entesharat-e Morvarid, Tehran, Iran, 1995.
[uredi] Vanjske poveznice
|
